Priča o Aleksandri Aubertin, osnivačici Zero Waste Montenegro
Moje interesovanje za problem otpada je počelo 2003. godine u Kambodži. Volontirala sam u sektoru prevencije AIDS-a, kada su me jednog dana zamolili da pomognem djeci koja rade na deponiji u blizini Pnom Pena. Nijesam mogla da vjerujem svojim očima kada sam vidjela svu tu djecu koja golim rukama ili uz pomoć kuke rade 10 sati dnevno tražeći otpad za reciklažu na ogromnoj deponiji. Niko od njih nije išao u školu i zarađivali su nekoliko evra dnevno za ono što pronađu u smeću. Mnogi od njih su imali povrede od oštrih predmeta na deponiji ili metalne kuke koju su koristili. Nepotrebno je reći da je to bila idealna sredina za razvoj infekcija. Ali ono što me je najviše iznenadilo je veliki osmijeh na njihovim licima uprkos teškom životu koji su imali. Ali zašto su ta djeca morala da žive u našem smeću po cijele dane?
To je bila velika prekretnica u mom životu i karijeri: Odlučila sam da napustim komfor svog posla u korporaciji koji mi je sada postao beznačajan kako bih stekla diplomu iz oblasti životne sredine. Nakon toga sam dobila priliku da odem u Keniju i volontiram za lokalnu nevladinu organizaciju koja je željela da razvije reciklažu otpada u svom selu. Jedna od prvih stvari koju smo tamo uradili jeste podizanje svijesti u selu organizacijom velike akcije čišćenja glavne ulice (koja je zapravo bila napravljena od velike količine otpada zatrpanog zemljom!). Nakon akcije smo na par sati svo smeće koje smo sakupili stavili na glavni trg sela i razgovarali sa seljanima noseći flajere i transparente. U selu se nikada ranije nije desila akcija ovog tipa, pa smo privukli veliku pažnju!
Kada sam stigla u Crnu Goru, prvo što sam pomislila bilo je: O, kakva predivna zemlja! Ali ubrzo je uslijedilo: Ah, kakva šteta što je priroda tako zaprljana smećem…! Još uvijek sam zbunjena time što ova zemlja može ponosno da sebe proglasi prvom ekološkom državom a ne preduzima osnovne mjere da spriječi da njena priroda bude puna otpada. Tako sam odlučila da pokrenem malu inicijativu koja će se baviti ovim problemom, a onda jednog dana naišla na organizaciju Zero Waste Europe koja nije imala svog predstavnika u Crnoj Gori. Ubrzo nakon sastanka sa ZWE timom u Briselu, odlučili smo da osnujemo Zero Waste Montenegro. Zahvaljujući podršci i velikom iskustvu svih ZWE članova, u kratkom roku smo mnogo naučili i sada imamo pristup velikoj bazi resursa za rad na sličnim problemima sa kojima se druge zemlje suočavaju ili su se suočavale u prošlosti.
Naravno, promjena načina razmišljanja je ključna za rješavanje problema. Neophodno je da ljudi shvate da moraju da preuzmu odgovornost za otpad koji stvaraju ako žele da nakon njih planeta bude dobro mjesto za život naše djece. I kada kažem ljudi, ne mislim samo na nas kao potrošače, već i na one koji su proizvođači i pakuju svoje proizvode u ambalažu za jednokratnu upotrebu ili ne prave svoje proizvode da traju/budu višekratni/reciklabilni, na one koji promovišu ovakve proizvode, na one koji predstavljaju našu Vladu i ne bore se da preduzmu i sprovedu mjere da naša ekonomija postane cirkularna.
Da li ste znali(*) da smo stvorili 8,3 milijarde metričkih tona plastike od kada je početkom 1950-ih počela masovna proizvodnja sintetičkih materijala, a većina je sada na deponijama ili u prirodnom okruženju? Danas u svijetu ubrzano raste pokret koji zagovara način života sa minimalnom proizvodnjom otpada. Naša uloga je da objasnimo svima zašto je ovaj pokret bitan i kako da se priključe.
Zero Waste Europe blisko sarađuje sa EU Komisijom kako bi izmijenili zakone. ZWE takođe daje podršku kompanijama u redizajniranju svojih proizvoda i ambalaže kako bi postali dio cirkularne ekonomije . I konačno, crnogorska vlada ima veliku ulogu u donošenju pravih politika i njihovom sprovođenju. Ako su u Ruandi već godinama zabranjene plastične kese, zašto to ne bi mogla da uradi i mala zemlja kao što je Crna Gora?
Želimo da radimo na projektima koji će imati direktan uticaj na količinu otpada koji se sakuplja, reciklira ili ponovo koristi. Započeli smo saradnju sa Deponjiom kako bismo učestvovali u unaprjeđenju efikasnosti njihovog objekta za sortiranje otpada, a takođe želimo da podržimo opštine da se pridruže evropskom pokretu Zero Waste Municipalities, kojem se sada pridružila i opština Gusinje.
Trenutno smo mali tim volontera koji radi na svim tim pitanjima sa ograničenim budžetom, pa tražimo nove volontere sa raznim vještinama, i finansijsku podršku koja će nam pomoći da ostvarimo svoje ciljeve, jer toliko toga treba da se uradi! Da li ste spremni da podržite Zero Waste Montenegro u namjeri da Crna Gora postane bolje mjesto za život?
(*) journal Science Advances, studija sprovedena od strane tima naučnika sa Univerziteta Džordžija, Univerziteta Kalifornija, asocijacije Sea Education i Univerziteta Santa Barbara. Ova studija je prva globalna analiza proizvodnje, vijeka i upotrebe sve plastike ikada proizvedene.