Milioni žena svakog mjeseca koriste menstrualne proizvode. To nije stvar izbora, već osnovna potreba. Ipak, koliko nas zaista zna šta se nalazi u ulošcima, tamponima i menstrualnom vešu koje koristimo? I zašto se od nas očekuje da same istražujemo da li su proizvodi koji dolaze u direktan kontakt sa našim tijelom bezbjedni?

Dok se o menstrualnom zdravlju još uvijek ne govori dovoljno, pitanje potencijalno štetnih hemikalija u menstrualnim proizvodima ostaje gotovo nevidljivo u javnom prostoru. A ne bi smjelo.

Povodom međunarodne Sedmice okoline i menstruacije (Environmenstrual Week), posvećene menstrualnom zdravlju i zaštiti životne sredine, koju organizuje Women’s Environmental Network (Wen), Zero Waste Montenegro pridružio se organizacijama civilnog društva, zdravstvenim stručnjacima i ekološkim aktivistima u potpisivanju zajedničkog pisma kojim se od nadležnih institucija zahtijeva odlučniji pristup ograničavanju PFAS hemikalija u Evropskoj uniji.

Organizacije potpisnice zajedničkog pisma pozivaju nadležne institucije da:

  • Podrže sveobuhvatno ograničavanje PFAS hemikalija, bez neopravdanih izuzetaka koji bi omogućili nastavak njihove upotrebe u potrošačkim proizvodima.
  • Obezbijede veću dostupnost bezbjednih i višekratnih menstrualnih proizvoda, koji ne smiju biti privilegija manjeg broja potrošačica.
  • Zahtijevaju potpuniju transparentnost sastava menstrualnih proizvoda, kako bi svaka osoba imala pravo da zna šta kupuje i koristi.

Ovo nijesu pretjerani zahtjevi. Ovo bi trebalo da budu osnovni standardi.

Evropska unija razmatra sveobuhvatno ograničavanje PFAS hemikalija, što predstavlja važnu priliku da se smanji njihovo prisustvo u proizvodima koje svakodnevno koristimo, ali i u životnoj sredini. Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ne bi trebalo da čeka formalno pristupanje kako bi počela da primjenjuje visoke standarde zaštite zdravlja ljudi i životne sredine. Naprotiv, upravo sada je prilika da pokaže spremnost da prati evropske inicijative, unaprijedi postojeće propise i omogući da bezbjednost proizvoda dostupnih na našem tržištu ne zaostaje za evropskim standardima.

Jednokratni proizvodi stvaraju velike količine otpada, dok određene hemikalije koje se koriste u proizvodnji mogu ostati prisutne u prirodi mnogo duže nego što traje upotreba samog proizvoda. Ali zamjena jednokratnog proizvoda višekratnim nije dovoljna ako pritom ne znamo da li je novi proizvod zaista bezbjedan.

Šta se zapravo nalazi u proizvodima koje koristimo?

PFAS, poznate kao „vječne hemikalije“, grupa su sintetičkih jedinjenja koja se izuzetno teško razgrađuju i mogu se dugo zadržavati u životnoj sredini. Određene PFAS supstance povezuju se sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima, uključujući poremećaje hormonskog i reproduktivnog sistema, kao i negativne efekte na imunitet.

Testiranja sprovedena u Evropi ukazala su na prisustvo PFAS u pojedinim jednokratnim i višekratnim menstrualnim proizvodima, uključujući uloške, tampone i menstrualni veš. Dok se za određene PFAS supstance već uvode ograničenja u različitim kategorijama proizvoda, pitanje njihove prisutnosti u menstrualnim proizvodima zahtijeva veću pažnju.

Nije svaki proizvod u kojem su otkrivene PFAS hemikalije automatski opasan, niti su svi zdravstveni rizici jednako dokazani. Ali neizvjesnost ne smije biti izgovor za nečinjenje, posebno kada govorimo o proizvodima koji se koriste redovno, tokom više decenija života.

Kada kupujemo menstrualne proizvode, podrazumijevamo da su bezbjedni, ili bismo makar trebali imati pravo da to podrazumijevamo? Umjesto toga, od potrošačica se očekuje da čitaju sitna slova, pretražuju internet, analiziraju sastojke i izdvajaju dodatni novac za proizvode koji se predstavljaju kao „prirodni“, „čisti“ ili „bez toksina“.

A šta je sa onima koje nemaju vremena, novca ili pristupa takvim informacijama?

Ne tražimo privilegije. Tražimo odgovornost.

Menstrualno zdravlje ne treba biti sporedna tema. Nije pitanje ličnih preferencija, niti još jedan potrošački trend. Ono je pitanje javnog zdravlja, ravnopravnosti i osnovnog prava na informisanost.

Menstruacija nije tabu. Menstrualno zdravlje nije luksuz. Pravo na bezbjedne proizvode ne bi smjelo biti predmet pregovora. Vrijeme je da prestanemo da pitamo žene koliko znaju o proizvodima koje koriste i počnemo da pitamo proizvođače i institucije šta rade da ti proizvodi budu bezbjedni.