ZERO WASTE CITY

Gusinje: Prvi grad u Crnoj Gori na putu da postane zero waste opština

 

Gusinje je izabrano kao pilot grad u Crnoj Gori za sprovođenje evropskog programa Zero Waste Cities koji pomaže gradovima i zajednicama u tranziciji ka sistemu nultog otpada. Cilj programa je da ubrza ovu tranziciju na opštinskom nivou – naročito kod malih i srednjih gradova – primjenom najnovijeg zakonodavstva EU i strategija nultog otpada zasnovanih na modelima usmjerenim na građane, sa ciljem značajnog smanjenja stvaranja otpada i povećanja odvojenog prikupljanja i reciklaže otpada. 400 gradova širom Evrope su trenutno na svom putu da postanu Zero Waste opštine. Uspješni Zero Waste gradovi već su postigli da preko 80% njihovog otpada ne završi na deponijama.

ŠTA ZNAČI ‘ZERO WASTE’?

Zero waste je očuvanje svih resursa kroz odgovornu proizvodnju, potrošnju, ponovnu upotrebu, obnovu proizvoda, ambalaže i materijala bez spaljivanja i bez otpuštanja štetnih materija u zemlju, vodu i vazduh, što predstavlja prijetnju po životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Zero Waste International Alliance (2019)

KAKO ĆE OVO UTICATI NA MENE?

Svako domaćinstvo biće informisano i obučeno kako da koristi novi sistem upravljanja otpadom, koji podstiče građane da smanje količinu svog otpada. Od građana će se tražiti da odvajaju svoj otpad kod kuće u različite kategorije: organski otpad (*), plastika/aluminijum, karton/papir, staklo i ostali otpad, kao i kako da obavijeste komunalno preduzeće za preuzimanje kabastog otpada. Prikupljene sekundarne sirovine biće sortirane u Centru za obnovu materijala, gdje će biti dostupne za ponovo korišćenje građanima i biznisima.

*građani koji žive u ruralnim područjima biće obučeni da kompostiraju u svojim baštama, a organski otpad građana iz urbanog dijela grada biće kompostiran na opštinskom nivou.

Kako sortirati otpad u Gusinju?

(samo na crnogorskom jeziku)

PAPIR I KARTON

  • Stare novine
  • Kancelarijski papir
  • Karton
  • Papirno pakovanje

STAKLO

  • Staklene boce
  • Staklene tegle
  • Staklena ambalaža

KOMUNALNI OTPAD

  • Otpad koji nijeste uspjeli da sortirate

PLASTIKA I METAL

  • Čiste plastične boce
  • Aluminijske limenke
  • Metalne konzerve
  • PET ambalaža
  • HDPE tvrda plastika
  • LDPE, LLDPE folija
  • PP – plastika
  • ABS – plastika

ORGANSKI OTPAD

  • Voće i povrće
  • Kore od jaja
  • Kafa
  • Kore od koštunjavog voća
  • Pokošena trava
  • Lišće
  • Usitnjene grane
  • Biorazgradiva ambalaža

KAKO ĆE OVO KORISTI MENI KAO GRAĐANINU?

Novi sistem će donijeti ekonomske koristi svima u opštini kroz smanjenje troškova upravljanja otpadom, otvaranje novih zelenih radnih mjesta, kao i kroz pozitivan uticaj na prirodni turizam smanjenjem zagađenja otpadom.

ŠTA JE VEĆ POSTIGNUTO?

Formiran je Zero Waste savjetodavni odbor koji čine građani od uticaja u zajednici: prosvjetni radnici, privrednici, članovi planinarskog kluba, predstavnici lokalnih institucija za upravljanje otpadom, prostorno planiranje, Opština i Predsjednica opštine. Odbor nam pomaže da bolje razumijemo lokalne potrebe i u skladu sa tim usvojimo naš plan.

ANALIZA OTPADA

Sprovedena je anketa i analiza otpada kako bi se izvršila procjena početnog stanja i napravilo poređenje sa stanjem na kraju projekta. Rezultate ankete pogledajte na linku:

MASTER PLAN

Na osnovu rezultata analize otpada i uz pomoć eksperta iz mreže Zero Waste Europe, izrađen je Master plan sa preporukama za Opštinu.
Istovremeno, sprovedena je analiza otpada od vrata do vrata, kojom se mjere količine otpada nastalog u domovima, kao i u preduzećima, prateći Zero Waste Cities metodologiju.
Gusinje: Rezultati analize otpada
Gusinje: Percepcija-i-realno-stanje
Organizovano 20 edukativnih radionica za građane o smanjenju otpada, kako bi se upoznali sa hijerarhijom nultog otpada, sa naglaskom na davanje prioriteta prevenciji otpada i ponovnoj upotrebi nad reciklažom.
U junu 2022. podijelili smo 150 kompostera građanima i restoranima koji žele da kompostiraju, dajući prioritet udaljenim naseljima koja su podložna nelegalnom odlaganju otpada. Izvršena je edukacija građana i privrednog sektora o prevenciji rasipanja hrane i kompostiranju. Izrađena je brošura o kućnom kompostiranju na crnogorskom i albanskom jeziku.
Organizovane su tri akcije čišćenja sa ciljem podizanja svijesti, u kojima su učestvovali građani i djeca. Na akcijama je sakupljeno skoro 1000 kg otpada.

ŠTA JE SLJEDEĆE?

Tokom 2023, očekuje se uvođenje sistema odvojenog sakupljanja otpada od vrata do vrata za pet tokova otpada, odnosno onda kada Centar za obnovu materijala i postrojenje za kompostiranje krenu sa radom.
Opština će objaviti nedjeljni i mjesečni raspored sakupljanja otpada. Pratite novosti.

Često postavljana pitanja

Koliko uspješno možemo odvajati svoj otpad?
Neke zero waste opštine recikliraju i do 93% svog otpada. Gusinje je preduzelo korake ka tome da postane zero waste opština kako bi postepeno dostiglo ciljeve povećanja stope reciklaže.
Šta radimo sa organskim otpadom?
Kao i kod svake vrste otpada, najbolji pristup je da se prati hijerarhija otpada: odbiti nepotrebno, smanjiti otpad, ponovo upotrijebiti i na kraju reciklirati. Kada je organski otpad u pitanju, kompostiranje predstavlja reciklažu. Hranu i ostatke od hrane koji se ne mogu koristiti za ishranu ljudi ili životinja treba kompostirati. Neki od koraka ka prevenciji otpada od hrane su i smanjenje porcija u restoranima i pravilno skladištenje hrane.
Šta radimo sa plastikom?
Da li ste znali da se samo 2% plastike uspješno reciklira na globalnom nivou? Postoji preko devet različitih vrsta plastike i veoma je izazovno reciklirati. Neki proizvodi od plastike se mogu koristiti godinama, ali nažalost, najčešća je ambalaža za jednokratnu upotrebu. To su boce za vodu ili gazirana pića, ambalaža za hranu, plastične kese itd. Samo nekoliko vrsta jednokratnih proizvoda od plastike može da se reciklira, ali čak i njihova reciklaža zahtijeva upotrebu energije i vode i mnogo košta. To su uglavnom HDPE i PET plastika, kao i većina boca od sokova, vode i sredstava za čišćenje. Većina plastičnih kesa se ne može reciklirati jer su napravljene od kombinacije više vrsta plastike. Najbolja opcija je da izbjegavate nepotrebnu jednokratnu plastiku i koristite proizvode za višekratnu upotrebu kao što su cegeri, termos boce, brijači za višekratnu upotrebu, sapuni, slamčice od bambusa itd. Ako je neophodno, pokušajte da nađete plastičnu ambalažu koja se može reciklirati ili je napravljena od recikliranog materijala i kada je to moguće ponovo je upotrijebite prije nego je pošaljete na reciklažu.
Šta radimo sa staklom?
Staklu je potrebno milion godina da se razgradi, što znači da će zauvijek ostati u prirodi kada se baci. Da bi se staklo ponovo topilo i od njega pravili novi proizvodi, potreban je visok nivo čistoće i sortiranje po bojama. Miješano ili drobljeno staklo nije od koristi za ponovno topljenje i obično se prodaje mnogo jeftinije za upotrebu kao agregat, što nema klimatske koristi. Reciklaža stakla ima veliku ekološku korist. Reciklažom stakla u Gusinju, podstičemo industriju reciklaže stakla u Crnoj Gori i smanjujemo naš otpad. Ipak, reciklaža bi trebalo da bude posljednja opcija, i treba da pokušamo da ponovo i što više puta koristimo staklene proizvode, jer se lako peru i mnogo su zdraviji za skladištenje hrane / pića od plastike.
Šta radimo sa papirom i kartonom?
Papir i karton se uglavnom prave od drvene pulpe ili pamuka. Takođe ih je lako reciklirati što može pomoći u očuvanju šuma. Na primjer, ako recikliramo 6000 tona papira i kartona, izbjeći ćemo sječu 100.000 stabala, potrošnju oko 3 miliona litara vode i uštedjeti oko 10.000 tona CO2. Papir se lako može reciklirati i kod kuće, kao na primjer zabavan projekat za djecu. Obratite pažnju da papirna ambalaža koju šaljete na reciklažu bude minimalno kontaminirana hranom.
Šta radimo sa metalom?
Metal je vrijedan resurs koji se lako može reciklirati. Resursi metala na našoj planeti su ograničeni i za ekstrakciju je potrebno mnogo energije i vode, tako da je njihovo ponovno korišćenje i recikliranje veoma važno. Probajte da operete stare limenke i iskoristite ih za dekoraciju prije nego ih pošaljete na reciklažu, ili poklonite staru metalnu konstrukciju nekome kome je potrebna.
Šta radimo sa kabastim otpadom?
Opština Gusinje trenutno nema uspostavljen sistem ponovne upotrebe kabastog otpada, ali je to dio njene dugoročne strategije. U međuvremenu, prije nego što odložite na otpad svoj namještaj, odjeću, elektronske uređaje i drugi kabasti otpad, razmislite da li ga možete popraviti ili mu naći novu namjenu. Ako vam ipak više ne treba, poklonite ga ili prodajte putem interneta ili na neki drugi način. Ako je namještaj od drveta i nije ga moguće ponovo koristiti, iskoristite ga za grijanje (obratite pažnju da li ima toksične boje). Imajte na umu da bacanje na otpad treba da bude posljednja opcija.
Hoće li se sve sakupljati u isti kamion?
Ne, posebnim kamionima će se kupiti organski otpad i otpad za reciklažu, različitim danima u nedjelji.
Koliko često će se sakupljati organski otpad?
Najmanje jednom nedjeljno. Tokom ljeta će se kupiti dva puta nedjeljno.

 

Šta je sa udaljenim područjima?
Isti raspored preuzimanja će se primjenjivati i za udaljena područja, dok će u nekim veoma teško dostupnim mjestima, umjesto sakupljanja od vrata do vrata, biti postavljena zajednička ostrva od pet velikih kanti za odvojeno sakupljanje otpada koje će dijeliti 10 ili manje domaćinstava.

 

KO SPROVODI OVAJ PROJEKAT?

Za sprovođenje prjekta zadužena je Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije u saradnji sa NVO Zero Waste Montenegro (koordinator za Zero Waste Cities program u Crnoj Gori) i uz podršku Opštine Gusinje i Komunalnog preduzeća Gusinje. Oni će zajedno sprovoditi aktivnosti da pomognu Gusinju na putu da postane Zero Waste opština. Ova misija bila bi nemoguća bez podrške građana i privrednog sektora Gusinja. Ovaj dvogodišnji projekat je finansiran od strane Evropske unije, kroz IPA II program prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija, a započet je u februaru 2021. godine i trajaće do kraja januara 2023. godine.