Kako Koka-Kolin Zero Waste Cities program doprinosi dezinformisanju građana o tome šta je zapravo cirkularna ekonomija

 

Raskrinkavanje Koka-Kolinog Zero Waste Cities programaKao što znate, milijarde plastičnih boca od kompanija kao što je Koka-Kola završe u našoj okolini svake godine. Tačnije, tri kompanije – Koka-Kola, Pepsi i Nestle zajedno proizvode više od polovine od 186 milijardi plastičnih boca koje se proizvode na svjetskom tržištu svake godine! Ove boce bi trebalo da budu reciklirane ali većina njih nije. 

RJEŠENJE – Posmatrajući sisteme razvijene širom planete, više puta je dokazano da samo jedan sistem može dostići stopu od 90% recikliranja boca za piće: ovaj sistem se zove Šema povrata depozita (Deposit Refund Scheme – DRS). (U suštini, ovaj sistem se sastoji od dodavanja malog, povratnog depozita na cijenu boca za piće kako bi se podstakao povraćaj boca za recikliranje.)

ŠTA JE PROBLEM? Koka-Kola kaže da brine o zagađenju plastičnim otpadom – ali uzimajući u obzir njihovu istoriju protiv Šema povrata depozita (DRS), njihove riječi se ne poklapaju sa njihovim djelima. Koka-Kola u mnogim zemljama širom svijeta lobira protiv povrata depozita kroz DRS, čak i za plastične boce, što pokazuje želju da se ogradi od odgovornosti za zagađenje koje stvara u našoj okolini i prebacuje tu odgovornost na kupce/građane (na Vas!) i na lokalne vlasti (i u zemljama u razvoju takođe). Dokle god Koka-Kola proizvodi pakovanja koja su dizajnirana da se upotrijebe JEDNOM, a traju vjekovima, i ne primjenjuje DRS aktivno kako bi se reciklirala ta pakovanja, ta kompanija ne može da se pretvara da podstiče pravu cirkularnu ekonomiju.

ŠTA TRAŽE ORGANIZACIJE ZA ZAŠTIRU ŽIVOTNE SREDINE OD KOKA-KOLE? – Tražimo od Koka-Kole da razjasne njihov stav o kontejnerima za depozite i da nam kažu kako planiraju da zaustave zagađenje životne sredine njihovim bocama. Pridružute se The Story of Stuff kampanji kako biste zahtijevali da preuzmu odgovornost. 

DEBUNKING THERASKRINKAVANJE KOKA-KOLINOG ZERO WASTE CITIES PROGRAMA:

U GRČKOJ: Prema veb sajtu Koka-Kole, u 2018. Godini ta kompanija je pokrenula globalni program “naslijeđe zajednice” pod nazivom Zero Waste City (Zero Waste Future – svijet bez otpada) koji je otpočeo u Grčkoj sa namjerom da Solun pretvori u “prvi grad u zemlji koji ima potencijal da postane opština bez otpada”. Program Koka-Kole čine 3 komponente:

1 – “Ištampaj svoj grad” predviđa upotrebu 3D štampača koji pretvara “plastični otpad” u par komada urbanog namještaja. Ovaj metod pretvaranja plastike u predmet nižeg kvaliteta (od rastvorive do nerastvorive plastike) se naziva degradiranje i stoga nije cirkularan pošto materijal ne može biti ponovo iskorišten. Zero Waste Montenegro kao i Zero Waste Europe NE PODRŽAVAJU degradiranje materijala: iako Zero Waste princip obeshrabruje upotrebu plastike i pakovanja za jednokratnu upotrebu, ukoliko ona već postoje, najbolje rješenje jeste da se recikliraju – dakle da se materijali zadrže u proizvodnom krugu što duže tj. da se upotrebljavaju više puta do maksimalne iskorištenosti ( = cirkularna ekonomija). Ukoliko bi jedan grad ‘štampao’ namještaj uz pomoć plastičnih boca koje Koka-Kola proizvodi svake godine, udavili bismo se od plastičnih klupa i sličnog namještaja u našim gradovima!

2 – “Recikliranje na plaži” predstavlj akcije čišćenja plaže kako bi se ‘podigla svijest o recikliranju i edukovali ljudi o tome kako se reciklira’. Kao što znate, recikliranje se nalazi nisko na ljestvici hijerarhije otpada zato što iziskuje mnogo vode i energije da se nešto reciklira i transportuje (recikliranje je ponovno procesiranje sirovog materijala u nove materijale). I samo visoko kvalitetna i čista plastika može biti reciklirana na isti nivo više puta. Najbolji način da se prikupi visoko kvalitetna plastika? Šeme povrata depozita. Glavni cilj akcija čišćenja bi trebalo biti prevencija bacanja smeća i podizanje svijesti za smanjenje upotrebe jednokratne plastike.

3 – “Interaktivno recikliranje i centar cirkularne ekonomije” za edukaciju ljudi i škola o vrijednostima cirkularne ekonomije i novim pristupima upravljanja otpadom. Ovaj element potencijalno može biti koristan, pod pretpostavkom da centar neće dezinformisati građane o pogrešnoj definiciji cirkularne ekonomije – kao što je u slučaju prethodne dvije komponente ovog programa. 

U CRNOJ GORI: U 2019. godini, Koka-Kola je pokrenula još jedan Zero Waste City program koji se sastoji od postavljanja 40 kontejnera za prikupljanje PET ambalaže za recikliranje, kao i od edukacije građana i turista metodom od-vrata-do-vrata. Postavljanje kontejnera za prikupljanje PET ambalaže na ulicama je naravno dobro jer održava kvalitet plastike na nivou potrebnom za recikliranje ali kao što znamo, skupiće se samo djelić PET boca koje Koka-Kola stavlja na tržište svake godine u Budvi. To neće učiniti Budvu gradom bez otpada. 

ŠTA JE POTREBNO DA BUDVA POSTANE PRAVI GRAD BEZ OTPADA?

Ono što bi učinilo Budvu pravim gradom bez otpada jeste smanjenje upotrebe jednokratnih materijala, a time i smanjenje sveukupne proizvodnje otpada. Takođe, značajno povećanje organskog kompostiranja, ponovno korištenje i recikliranje materijala na istom nivou bi učinilo Budvu pravim gradom bez otpada.

Zero Waste Europe i njenih 28 članica rade sa preko 400 opština širim Evrope koje su prihvatile izazov ambicioznog Zero Waste Municipalities Masterplana. Ono što definiše “Zero Waste Opštinu” jesu čvrste i obaveze da se radi na dostizanju Zero Waste principa i postignuti rezultati. Zero Waste Municipality/City je evropski zaštitni znak koji pripada Zero Waste Europe.

Proces ka postanku Zero Waste grada pretpostavlja promjenu načina na koji se tretira otpad, počevši sa smanjenjem nesortiranog komunalnog otpada, povećanje kompostiranja, povećanje ponovne upotrebe sekundarnih materijala i makar povećanje recikliranja – uz monitoring i evaluaciju rezultata tokom faze implementacije. Obično proces započinje prikupljanjem sortiranog otpada od-vrata-do-vrata. Čitav grad i njegovi građani su uključeni u takvu transformaciju i može potrajati mjesecima ili godinama dok se u potpunosti implementira. Respektabilan Zero Waste Cities program je uspostavljen od strane Zero Waste Europe – obezbjeđivanje 3D štampača i postavljanje 40 kontejnera i organizovanje akcije čišćenja ne čine jedan grad gradom bez otpada! 

Ukoliko je Koka-Kola ili bilo koja opština u Crnoj Gori zainteresovana da stvarno postane grad bez otpada, preporučujemo da prvo prouče Zero Waste Master Plan i/ili da nas kontaktiraju

ŠTA MOŽETE URADITI DANAS?

Bojkotujte Koka-Koline proizvode (#buycott) tako što ćete izabrati odgovorne proizvođače ili tako što ćete piti vodu sa česme i domaće sokove/sirupe (što je i mnogo zdravije), a potom recite Koka-Koli da prestane blokirati ideje za smanjenje plastičnog zagađenja! 

To go further:

Coca-Cola Named Most Polluting Brand in Global Audit of Plastic Waste