U svijetu koji se ubrzano razvija, kriza zagađenja plastikom javlja se kao hitan globalni problem. Dok se naši okeani i deponije pune plastičnim otpadom, organizacije i inicijative rade zajedno na pronalaženju održivih rješenja. Jedna takva inicijativa, Break Free From Plastic, stoji na čelu ove bitke.
Revizije otpada uključuju lokalne zajednice, volontere i ekološke organizacije koje prikupljaju i kategorišu plastični otpad kako bi identifikovali brendove koji su odgovorni za stvaranje ovog otpada. Ove inicijative imaju za cilj da pozovu korporacije na odgovornost za svoj doprinos zagađenju plastikom.
U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim djelovima svijeta, ekološke organizacije i lokalne zajednice organizuju revizije otpada kako bi podigle svijest o zagađenju plastikom i promovisale održivije prakse kao što je ponovna upotreba.
Na Međunarodni dan čišćenja obala u septembru 2023. godine, lokalne zajednice, nevladine organizacije i pokreti građana u okviru mreže Clean up Montenegro, zajedno sa preko 300 volontera, sproveli su akcije čišćenja i revizije otpada širom zemlje, prikupljajući i kategorišući plastični otpad kako bi otkrili koji brendovi su odgovorni za stvaranje ovog otpada. Sakupljeno je preko 2,5 tone otpada, a analizirano je 3262 komada ambalaže za piće. Najviše ambalaže pripadalo je brendovima Coca-Cola Company, Knjaz Milos i Water Group.
Ova akcija rasvjetljava obim problema zagađenja plastikom u zemlji, podstiče odgovorne izbore potrošača i vrši pritisak na korporacije da usvoje ekološki prihvatljiviju ambalažu i materijale. Podaci prikupljeni revizijom otpada koriste se za podršku naporima zagovaranja i podsticanje promjene propisa o upravljanju i smanjenju plastičnog otpada.
Odogovor aktivista
Kao odgovor na kontinuirano mlake reakcije korporacija na zagađenje plastikom, aktivisti širom svijeta su 2022. godine pokrenuli globalnu kampanju „Trashiversary“. Kao podsjećanje na petogodišnju vladavinu kompanija Coca-Cola, PepsiCo i Nestle kao najvećih zagađivača plastikom, aktivisti usmjeravaju borbu direktno na ove korporacije. Otpad prikupljen tokom akcija čišćenja slali su poštom ili dostavljali u sjedišta kompanija, zahtijevajući hitnu i suštinsku reakciju. Koordinisane akcije su se sprovodile u raznim zemljama, ciljajući na kompaniju Coca-Cola u Argentini, Bangladešu, Brazilu, Demokratskoj Republici Kongo, Keniji, Nigeriji, Južnoj Africi, Tanzaniji, Togu, Ugandi, Sjedinjenim Državama i Zambiji; Unilever u Indoneziji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Južnoj Africi; i PepsiCo u Indiji i Tanzaniji.
Posljednjih 5 godina, preko 200.000 volontera u 87 zemalja sprovodilo je akcije čišćenja kako bi otkrili koje kompanije plasiraju najviše plastičnog otpada našoj planeti. Šokantno, kompanija Coca-Cola, PepsiCo i Nestle su se uzastopno pojavljivali kao najgori prestupnici. Interesantno je da je kompanija Coca-Cola na prvom mjestu, sa više prikupljene ambalaže nego naredna dva glavna zagađivača zajedno. Tokom revizije otpada 2022. godine pronađeno je više od 31.000 ambalaže proizvoda brenda Coca-Cola, što je duplo više u odnosu na 2018.
Dok čekamo globalne rezultate revizije otpada za 2023. godinu, kriza zagađenja plastikom dostiže alarmantne razmjere i otkriva neefikasnost dobrovoljnih obaveza korporacija za ublažavanje uticaja ovih giganata na životnu sredinu. Ova otrežnjujuća stvarnost dovela je do globalnog poziva za obavezujućim rješenjem: Globalnog sporazuma o plastici kako bi se smanjila proizvodnja i upotreba plastike od strane korporacija.
Dobrovoljne obaveze nasuprot stvarnom stanju
Fondacija Ellen MacArthur i Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu su 2018. godine uveli Globalnu obavezu za novu ekonomiju plastike. Ova inicijativa je bila usmjerena na niz dobrovoljnih obaveza velikih kompanija za proizvode široke potrošnje, uključujući i većinu najvećih zagađivača plastikom, sa ciljem rješavanja ovog problema.
Međutim, Izvještaj o napretku Globalne obaveze za 2022. šalje obeshrabrujuću sliku. Izvještaj govori da su preuzeti ciljevi do 2025. godine „gotovo sigurno“ nedostižni. U stvari, za mnoge od ovih kompanija, upotreba plastične ambalaže se povećala od pridruživanja Globalnoj obavezi, što ukazuje da dobrovoljno preuzete mjere nisu imale značajan uticaj.
Posebno zabrinjava činjenica da je najveći zagađivač plastikom, kompanija Coca-Cola, bila sponzor konferencije UN o klimatskim promenama COP27 u Egiptu. Ova sradnja je ostavila ekološke aktiviste u šoku, obzirom da 99% plastike potiče od fosilnih goriva, zbog čega prisustvo Coca-Cole na COP27 nije u skladu sa ekološkim ciljevima konferencije.
Evidentan neuspijeh velikih korporacija da ostvare značajan napredak u smanjenju zagađenja plastikom uprkos njihovim dobrovoljnim obavezama šalje jasnu poruku. Njime se ističe hitnost prelaska sa dobrovoljnih obaveza na pravno obavezujuće mehanizme i sprovođenje propisa, kao što je Globalni sporazum o plastici, kako bi se efektivno smanjila proizvodnja i upotreba plastike od strane korporacija. Globalni sporazum o plastici predstavlja jasan poziv vladama, preduzećima i međunarodnoj zajednici da sarađuju u potrazi za održivom budućnošću bez plastike. Nepokolebljiva posvećenost aktivista i globalni napori u borbi protiv zagađenja plastikom su ključni koraci ka tome da ove kompanije preuzmu odgovornost za svoj uticaj na životnu sredinu.
