|
Zero Waste Montenegro (Podgorica), Zelena akcija (Zagreb), Omladinski centar CK13 (Novi Sad) i Centar za životnu sredinu (Banja Luka), su početkom godine raspisali regionalni konkurs za kratke priče i pjesničke forme žanra klimatske fikcije (“Cli-fi”). Na konkurs je pristiglo 130 priča i pjesama iz regiona, a dob autora/ki protezala se od 2010. do 1960. godišta. Teme u pristiglim radovima oslikavaju svijet na ivici ekološkog kolapsa, u kojem je čovjek ponekad aktivni, ponekad nijemi posmatrač i saučesnik. Ipak, kroz razne motive provlači se suptilna, ali postojana ideja nade, mogućnost obnove i drugačijeg početka – uprkos svemu. Želimo da izrazimo zadovoljstvo kvalitetom radova koji su pristigli na konkurs. Autori i autorke temi klimatskih promjena pristupaju uz izrazitu poetičku raznovrsnost, posežući za različitim žanrovskim i stilskim registrima, od realizma do fantastike, od lirskog izraza do groteske. Ova raznolikost svjedoči o tome da je ekološka kriza postala duboko usađena u književnu imaginaciju. Klimatska kriza u ovim tekstovima postaje konkretna, intimna i lokalna, ispričana kroz individualne gubitke i tihe katastrofe svakodnevnog života.
Crna Gora Članovi žirija: Vanja Cicmil, Milisav Popović, Žarko Vučinić
Odabrani radovi:
Komentar žirija na pobjednički rad: Čovječanstvo je kadro da izrodi divne stvari… kao što je, ujedno, sposobno da proždere planetu. Entropija materije je prisutna… nažalost, zalazi i u duhovnu sferu smisla samog. Priče poput ovih, koje traže od ljudi da iskažu “jecaj i strah” možda su najbolji način da natjeraju čovjeka da misli o duši prirode, prije nego o svojoj. Eseji koji su pristigli, pomjerili su kazaljku unazad – praveći opomenu sjutrašnjim generacijama. Mit o nama se piše sada… A ovakve literarne skice ukazuju da iza tih slova stoje ljudi koji nose nadu. Hvala svima na tom daru. Među trinaest uglavnom kvalitetnih i tematski raznovrsnih pristiglih radova, koji su na različite načine obradili odnos čovjeka i klimatskih promjena, priča „Trulež“ izdvojila se kao umjetnički najuvjerljivije ostvarenje. Zrelom narativnom strukturom, specifičnom atmosferom i snažnom simbolikom, autor uspješno prikazuje distopijsku sliku grada razorenog klimatskim i društvenim problemima, u kojoj se ekološka kriza prepliće sa egzistencijalnom usamljenošću pojedinca. Poseban kvalitet teksta ogleda se u sugestivnom i suptilnom jeziku, kojim se svakodnevica degradiranog svijeta pretvara u slojevitu metaforu emotivne i moralne erozije savremenog čovjeka.
Bosna i Hercegovina Članovi žirija: Enes Škrgo, Ognjen Tadić i Boris Maksimović Odabrani radovi:
Komentar žirija na pobjednički rad: Priča “Posljednja patrola” izdvaja se prije svega po vizuelnoj upečatljivosti, te kombinaciji postapokaliptične estetike karakteristične za distopijske stripove, filmove i književna djela, i subverzivnog, političkog humora s brojnim aluzijama na postdejtonsku Bosnu i Hercegovinu i njene odnose ne samo sa svijetom već i sa samom sobom. Pisano sa mjerom, ali sa dubokim poznavanjem teme o kojoj se piše. Od uvodnog dijela, koji se ciklički skoro doslovno ponavlja na završetku teksta, autor daje naznake ambijenta u koji je smjestio radnju svoje pripovijesti, stvarajući ono što je možda najteže postići u književnim radovima ove vrste, a to je literarna atmosfera. Karakteristična emotivna težina, maltene gorčina, prati cijelu priču. A posebna vještina je unutrašnju težinu prevesti u narativ, iz kojeg bi proizašle pouke. Posebno kada se radi o težini koju dijele članovi zajednice. Osim preciznog geografskog određenja mjesta odvijanja radnje pripovijesti (Banjalučki okrug), autor koristi dodatne motive (vojna misija EUFOR) kojima se čitaocu naznačava da je Bosna i Hercegovina mjesto u kojem fikcijski likovi životare i preživljavaju posljedice klimatskih promjena. Vojna EUFOR patrola naznačava da se klimatske promjene i nisu dogodile u nekim pradavnim vremenima, nego u dobu koje je blisko našoj savremenosti. Dionice u kojima autor daje naznake za studiju mentaliteta lokalnog stanovništva u BiH, te istorijsko-politički kontekst daju tekstu potrebnu spisateljsku sugestivnost, kao i uvjerljivost.
Hrvatska Članice žirija: Anja Tomljenović, Ivana Dražić i Dora Sivka Odabrani radovi:
Komentar žirija na pobjednički rad: Priča „Riba u fotelji” na vrlo uvjerljiv, suptilan i nenametljiv, a stilski i književno zreo način klimatsku fikciju dočarava kroz intimnu, obiteljsku i generacijsku perspektivu. Umjesto oslanjanja na ekstremne slike, autorica prikazuje kako klimatske promjene postupno prožimaju svakodnevicu i uvlače se u živote likova, vješto gradirajući priču: od obiteljskih rasprava o zemlji, radu i vrijednostima, preko promjena u turizmu i prehrani, do konkretnih posljedica poput poplava i nesigurnosti koje osobito osjećaju mlađe, buduće generacije. Likovi su slojeviti, živi i uvjerljivi, a njihove međusobne nesuglasice reflektiraju šire društvene, ekonomske, a onda i klimatske napetosti, uključujući pitanja odgovornosti, održivosti i solidarnosti. Priča povezuje osobno i globalno, prošlost i budućnost, nudeći kompleksan pogled na svijet koji se iz godine u godinu, iz generacije u generaciju mijenja. Priča je izrazito uspješan primjer klimatske fikcije jer ne dramatizira budućnost, nego u brojnim nijansama prikazuje sadašnjost u kojoj su klimatske promjene opipljiva stvarnost, čiji je utjecaj na živote likova vidljiv i realan. Zbog svega navedenoga, upravo zbog te kombinacije suptilnosti, slojevitosti i sveobuhvatnosti, priča “Riba u fotelji”, prema ocjeni žirija, zaslužuje nagradu.
Srbija Članovi žirija: Đorđe Majstorović, Hana Kukučka i Borislav Prodanović
Odabrani radovi:
Pored izabranih radova, posebno pohvaljujemo i sledeće radove – “Ti si koral” Ksenije Bogdanović, “Ježeva kućica” Jane Petrović, “Poklon” Mileta Puškarića, i “Meso” Želјke Bašanović Marković – koji su takođe ostavili snažan utisak na članove žirija. Komentar žirija na pobjednički rad: Jednoglasnom odlukom za pobednički rad proglašena je priča “Privatni Smještaj, Sezonski Vanjski Bazen U Ponudi” autorke Rebeke Duras iz Niša. Ova priča, smeštena u malo istarsko mesto, koristi žanr magičnog realizma kao okvir za ekološku alegoriju, a glavni protagonista je ujedno i ogledalo društva koje zatvara oči (škure) pred posledicama ubrzanih klimatskih promena. Kroz veoma suptilnu gradaciju napetosti, autorka razvija dramu priče do momenta suočavanja protagoniste sa prizorom istine u pejzažu, prizorom koji se čita kao naše neizbežno suočavanje sa pitanjem sopstvene odgovornosti. |
|---|
Književni konkurs je organizovan u sklopu projekta ‘’THE STORY OF THE 1.5°C LIMIT – Solutions and storytelling of youth from Western Balkan’’ i sufinansiran je od strane Evropske unije. Glavni cilj projekta „THE STORY” je jačanje kapaciteta mladih i organizacija koje rade s mladima iz regiona Zapadnog Balkana, kako bi razumjeli i zagovarali rješenja za ekološku krizu koristeći građansko obrazovanje i umjetnost, naročito književnost.