
Od 26. do 28. oktobra 2026. godine, portugalski gradovi São João da Madeira i Beja bili su domaćini studijske posjete posvećene upoznavanju sa dobrim praksama u oblasti prevencije nastanka otpada, njegovog odvojenog prikupljanja i tretmana. U posjeti, koju su organizovali ZERO Portugal i Zero Waste Europe, učestvovale su Vanja Cicmil, direktorica Zero Waste Montenegro, i Jelena Radunović, Milica Penda i Danica Čelebić, predstavnice Komunalnog preduzeća Kotor, koje su imale priliku da se neposredno upoznaju sa rješenjima koja već daju konkretne rezultate.
Ono što je ovu posjetu učinilo posebnom korisnom jeste prilika da se iz prve ruke vidi kako rješenja o kojima često govorimo funkcionišu u praksi. Iza dobrih rezultata se ne kriju uvijek velika ulaganja i komplikovana rješenja, već i dobra organizacija i spremnost lokalnih zajednica da mijenjaju ustaljene navike.
Kada otpad dolazi na red: od vrata do vrata
Jedan od posebno zanimljivih primjera predstavljen prvog dana studijske posjete je u gradu São João da Madeira, koji postepeno razvija sistem odvojenog prikupljanja otpada direktno od domaćinstava i poslovnih objekata.

Ovaj pristup, poznat kao sistem „od vrata do vrata“, omogućava jednostavnije razdvajanje otpada na mjestu njegovog nastanka, ali i kvalitetnije prikupljanje materijala koji se mogu ponovo iskoristiti ili reciklirati.
Sistem danas obuhvata oko 40% stanovništva grada, više od 300 trgovinskih i ugostiteljskih objekata, kao i približno 20 škola.
Rezultati pokazuju koliko ovakav pristup može biti efikasan: između 2018. i 2023. godine količina miješanog komunalnog otpada po stanovniku smanjena je za oko 20%, dok je uvođenje odvojenog prikupljanja biootpada doprinijelo dodatnom smanjenju već tokom prve godine primjene.
Posebna pažnja posvećena je i razvoju sistema naplate prema količini proizvedenog miješanog otpada, poznatog kao Pay-As-You-Throw (PAYT). Njegova osnovna ideja je jednostavna: podstaći građane i privredu da proizvode manje otpada i pravilnije razdvajaju materijale koji se mogu reciklirati.
Manje jednokratne plastike, više ponovne upotrebe
Iskustvo ovog portugalskog grada pokazuje i da značajne promjene ne moraju uvijek početi velikim ulaganjima.
Na gradskim manifestacijama, sportskim događajima i u školama sve se više koriste višekratni proizvodi, dok se upotreba jednokratne plastike sistematski smanjuje.
Tako je tokom petodnevne gradske manifestacije „A Cidade no Jardim“, zahvaljujući mjerama za izbjegavanje jednokratne plastike, spriječena upotreba više od 60.000 jednokratnih čaša i boca.
Još jedan inspirativan primjer dolazi sa omladinskog rukometnog turnira Andebolmania, na kojem je 2026. godine količina otpada smanjena za čak 72% u odnosu na prethodnu godinu. Promjene su postignute relativno jednostavnim mjerama – drugačijom organizacijom posluživanja hrane, korišćenjem višekratnog posuđa i boljim razdvajanjem otpada.
Slične promjene Zero Waste Montenegro nastoji da podstakne i u Crnoj Gori, kroz saradnju sa institucijama i konkretne inicijative za sprečavanje nastanka otpada. Jedan od novijih primjera je Centralna banka Crne Gore, koja je uz podršku naše organizacije uvela mjere za smanjenje upotrebe jednokratne plastike i unapređenje razdvajanja otpada u svakodnevnom poslovanju.
Pored toga, Zero Waste Montenegro trenutno priprema prvi nacrt Nacionalnog programa prevencije nastanka otpada, koji će poslužiti kao osnova za dalji razvoj mjera prevencije i usklađivanje sa evropskim standardima.
Šta se dešava sa otpadom koji ipak nastane?
Drugi dio studijske posjete bio je posvećen postrojenju Resialentejo u gradu Beja, gdje su predstavljena tehnološka rješenja za izdvajanje korisnih materijala iz miješanog otpada i biološku stabilizaciju njegovog organskog dijela.
Riječ je o pristupu koji omogućava da se dio materijala dodatno izdvoji za reciklažu, dok se organska frakcija obrađuje kako bi se smanjio njen negativan uticaj na životnu sredinu, uključujući potencijalne emisije metana nakon odlaganja.

Prema predstavljenim podacima, postrojenje Resialentejo uspijeva da preusmjeri oko 66% ulaznog miješanog komunalnog otpada od odlaganja na deponiju, što predstavlja značajan rezultat u poređenju sa nacionalnim prosjekom od 29%.
Ipak, tehnološka obrada ne može zamijeniti prevenciju nastanka otpada i njegovo odvojeno prikupljanje. Upravo zato Zero Waste pristup podrazumijeva razvoj sistema u kojem se prvenstveno izbjegava stvaranje otpada, zatim podstiču ponovna upotreba i reciklaža, dok se količina preostalog otpada postepeno smanjuje.
Iskustva koja mogu doprinijeti promjenama u Crnoj Gori
Primjeri iz Portugala pokazuju da prelazak na održivije upravljanje otpadom zahtijeva vrijeme, jasne ciljeve i kontinuirano unapređenje postojećih sistema.
Za Crnu Goru, gdje je unapređenje odvojenog prikupljanja otpada i smanjenje njegovog odlaganja na deponije jedan od važnih ekoloških izazova, ovakva iskustva predstavljaju vrijedan izvor znanja i inspiracije.
Studijska posjeta Portugalu još jednom je pokazala da Zero Waste nije nedostižan ideal, već proces koji počinje konkretnim odlukama, dobrim planiranjem i spremnošću da mijenjamo način na koji posmatramo otpad: ne kao neizbježan problem, već kao resurs čiju vrijednost možemo sačuvati.
Zero Waste Montenegro nastaviće da zagovara rješenja koja daju prednost sprečavanju nastanka otpada, ponovnoj upotrebi i reciklaži, uz razvoj održivih sistema upravljanja otpadom. Posebno ističemo potrebu za odustajanjem od planiranja i izgradnje spalionica, uz usmjeravanje ulaganja ka rješenjima koja donose dugoročnu korist građanima: čistiju životnu sredinu, manje zagađenja, efikasnije korišćenje javnih sredstava i zdravije lokalne zajednice. Jer odgovorno upravljanje otpadom nije samo pitanje zaštite prirode, već i kvaliteta života svih nas.
Za sve koji žele da saznaju više o rješenjima koja smo imali priliku da upoznamo tokom studijske posjete, prilažemo i detaljniji pregled portugalskih praksi na engleskom jeziku.